Kao po običaju Goethe oduševi
Znam da sam obećala da cu pisati o Sergejevom koncertu, ali danas me je oduševilo nešto sasvim peto, tako da sam mu dala prioritet.
Mada, ne znam šta bih o Sergejevom koncertu i mogla pisati...Ništa manje od njega nisam ni očekivala
(ukratko)
Sva oduševljena, ipak sam taj koncert čekala 3 godine, krenem da sačekam dečka (sa kim bolje ići na Sergejev koncert nego sa dečkom
), kad poče pljusak... mi se vratimo kući, naravno ja skroz razočarana. Ali ubrzo mi drugarica javlja da je stala kiša i da je koncert počeo. I mi odemo
sreća sreća radost
Koncert je bio fenomenalan... ali kao što sam već rekla, ništa manje od njega nisam ni očekivala
E sad... danas mi je dan lepo počeo, ali sam se ubrzo setila da imam kolokvijum iz prevoda, pa mi je to malo skinulo osmeh sa lica. Medjutim, moja draga profesorka je uspela i da mi vrati taj osmeh tako što mi je dala da prevodim pesmu o daljinu, o ljubavi... o tome kako je kad se voli neko ko ne treba da se voli...
Kad sam pročitala pesmu Goethe me je ponovo oduševio, a kad sam je prevela i sklopila u srpsku pesmu, oduševljenje nije bilo ništa manje
*za one koji znaju nemački (jači je osecaj)
Ach, wie bist Du mir,
Wie bin ich Dir geblieben !
Nein, an der Wahrheit
Verzweifl' ich nicht mehr.
Ach, wenn Du da bist,
Fühl ich, ich soll Dich nicht lieben.
Ach, wenn Du fern bist,
Fühl ich, ich lieb Dich so sehr.
Goethe
an Charlotte von Stein
8. August 1776
*za one koji ne znaju nemački
Ah, kako si mi ti,
Kako me pamtiš !
Ne, necu više dozvoliti da me istina dovede do očaja.
Ah, kad si ovde,
osećam da ne treba da te volim.
Ah, kad si daleko,
osećam da te volim još više.

